Podzemna misterija zvana Vjetrenica

  Naša zemlja je očito prepuna veoma reprezentativnih objekata koji su u našim krajevima nastali vrijednim radom  ljudskih ruku. Preci su nam ostavili mnogo toga što su godinama, pa i decenijama, gradili i ulagali puno truda u sve to. Međutim, nije samo naša baština ono što je stvoreno vještačkim putem, već postoje i ostavštine koje je formirala i isklesala sama priroda. Ovakve stvari se nikako ne smiju zanemariti, a svojom grandioznošću, zanimljivošću, ljepotom i misterijom nimalo ne zaostaju za objektima koje je stvorio čovjek. Priroda nam ih je stvorila, a mi se moramo sami potruditi da one ostanu i za naredne generacije. Na ovom blogu, kao što je već i rečeno, dosta će se prostora izdvojiti i za ovakve, možemo reći, prirodne spomenike.

Pečina Vjetrenica, nadaleko je poznata u svim speleološkim krugovima. Ustvari, ona je zaštićeni spomenik od 1950. godine. Nalazi se tristo metara istočno od Zavale, a to je zapadni rub Popova polja u općini Ravno. Svoje ime dobila je po vjetru koji u njoj puše i koji je jako hladan, a mnogi su ga uspoređivali sa burom. Dakle, nalazi se u u dubokom razvijenom kršu donjeg toka Trebišnjice. U njoj se zatiče najbogatiji podzemni rezervat podzemne faune na svijetu.

Ova naša ljepotica ima savršeno dobru web prezentaciju, pa smo ovaj put odlučili da neke stvari prenesemo sa tog web site-a, a sve u cilju još većeg promovisanja ove prirodne atrakcije. 

[URL=http://imageshack.us][IMG]http://img91.imageshack.us/img91/8817/vjetr2ap5.jpg[/IMG][/URL]

 Osobna karta Vjetrenice:

• Ukupna dužina otkrivenih kanala: oko 6.230 metara
• Speleološke posebnosti:
  • prostrani hodnici i dvorane,
  • brojne nakupine siga,
  • brojna jezera,
  • nekoliko vodopada,
  • više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima,
  • brojna stana i povremena jezera; najduže je Veliko jezero, dugo oko 180 m
  • pojava snažnog vjetra na ulazu kao i osjetno strujanje zraka na nekoliko mjesta u unutrašnjosti,
  • davna urušavanja stropova divovskih razmjera…
• Zoološke osobitosti:
  iznimno bogat špiljski svijet: više od sto različit vrsta zabilježeno je u Vjetrenici, od čega je 87 troglobionata, a 35 njih je prvi put pronađeno i opisano u Vjetrenici (locus typicus). Veliki broj uskih endema i stenoendema. Prema tim podacima, Vjetrenica je prva u svijetu po bioraznolikosti.
• Unutrašnja temperatura:  oko 11,4 ⁰C
• Znanstvena povijest:  
• Prvo navođenje: Plinije Stariji: "Historia naturalis", 77. godina naše ere
• Najveća otkrića: Karel Absolon 1912, 1913. i 1914.
• Znanstveno opisao: Mihajlo Radovanović (Beograd 1929).
• Kasnija istraživanja: projekt uređenja Vjetrenice "Energoinvesta" i Speleološkog društva "Bosansko-hercegovački krš", Sarajevo 1958.-61.
  Nova istraživanja poduzeta su 2002. u okviru kojih je izrađena nova topografska karta (SO SPD Velebit iz Zagreba i drugi), a od 2004. cjelovita istraživanja faune i staništa (Hrvatsko biospeleološko društvo iz Zagreba i drugi).

[URL=http://imageshack.us][IMG]http://img221.imageshack.us/img221/3766/vjetr3tl3.jpg[/IMG][/URL][URL=http://imageshack.us][IMG]http://img228.imageshack.us/img228/8308/vjetr4qw3.jpg[/IMG][/URL]

Vjetar:

  Pojava snažnog "vjetra" na ulazu fascinantno je obilježje Vjetrenice. Strogo uzevši, ne radi se vjetru nego o fizikalnoj pojava strujanja zraka, kojom se nastoje izjednačiti stalna unutarnja i promjenjiva vanjska temperatura zraka. Na topografskoj površini iznad Vjeternice nalaze se duboke pukotine kroz koje ljeti ulazi topli zrak, hladi se i izlazi na glavni ulaz špilje. Do sada nije duže mjerena brzina vjetra, ali povremena mjerenja govore da se radi o brzini do 10 m/s, premda postoji zapisano da je dostizao i 13 m/s. Zimi, kad se vanjska temperatura znatno spusti ispod unutarnje, vjetar obrne smjer. U prijelaznom razdoblju vjetar nekoliko puta zna mijenjati smjer, jer primjerice ujutro je vanjska temperatura manje a po danu veća od unutarnje. Međutim, zna se desiti da je istodobno potopljen Glavni kanal u Sifonu, nakon čega se prekida cirkulacija zraka.

Paleontologija:

  Vjetrenica je nalazište ostataka kostiju devet životinja, među kojima je više paleolitskih: dva leoparda, tri medvjeda, jednog nepoznatog glodavca, dva šišmiša i jedne nepoznate mačke. Njihove kosti pronađene su većinom u vlažnim naslagama gline u završnom dijelu Vjetrenice. Glina je ondje pomiješana s velikim komadima kamenih blokova koji su se urušili sa stropa. Najvažniji je kostur leoparda (Panthera pardus) kojeg su 1968. pronašli članovi Speleološkog kluba Južnog Welsa (SWCC), a opisao ga je Mirko Malez. Malez napominje da su kosti leoparda otkrivene na brojnim mjestima u Europi, ali da su vrlo rijetki nalazi cjelovitih kostura. Godine 2002. speleolozi su otkrili još jedan cjelovit kostur neidentificirane mačke.

Stećci:
  Dva plitka reljefna crteža, koji prikazuju motive lova i viteškog turnira, nalaze se u stijeni na desnoj strani ulaza u Vjetrenicu. Prema literaturi, radi se o ne tako čestoj izvedbi stećka, nadgrobnog spomenika tipičnog za srednjovjekovnu Bosnu. Grobište se nalazilo na ulazu u Vjetrenicu. Kasnijim uređivanjem prostora ispred špilje, dijelovi spomenika su raskopani i uništeni. Srednjovjekovni grob nastao je na mjestu nekog prahistorijskog obitavališta.

Ljetnikovac:

  Lijevo od ulaza u špilju nalaze se ostaci ostataka ljetnikovca na kojeg upućuje srednjovjekovna građa. Tvrdi se da je nepoznati srednjovjekovni plemić ondje napravio ladanjsku kuću koju je rashlađivao vjetrom iz špilje. Etnolozi ne znaju ništa o tome, čak ni o sličnom izumu u svjetskim razmjerima. Ako je tako, to je prvi narodni patent prirodne klimatizacije stana u povijesti.

Mitologija:

  Nematerijalna kultura Vjetrenice izuzetno je bogata, ali je slabo istražena. Vjetrenica je bila sjedište mitološkog života cijelog kraja u vremenu dok je mitologija bila najvažnija duhovna snaga, pa i mnogo kasnije. I danas su ostali tragovi o nizu ključnih simbola, poput špilje, blizanaca, vila, vjetra, bubnjeva, žrvnja, itd. Vjetrenica kao i svako sveto mjesto zadovoljava drevnu potrebu za pretkazivanjem budućnosti: u Vilinskom guvnu bubanj će reći hoće li dogodine biti rata ili neće.

[URL=http://imageshack.us][IMG]http://img220.imageshack.us/img220/517/vjetr5pw6.jpg[/IMG][/URL][URL=http://imageshack.us][IMG]http://img215.imageshack.us/img215/2779/vjetr6nu7.jpg[/IMG][/URL]

Turistička staza:

  Prve tvrdnje o uređenju špilje odnose se na prilagođavanje ulaza Vjetrenice, čiji je otvor bio toliko malen da se jedva moglo kroz njega ući. To se događalo krajem 19. stoljeća "po zavalskom igumanu". Početkom 20. stoljeća postavljena su rešetkasta vrata od lijevanog željeza na njezin ulaz, što je svakako povezano s izgradnjom željezničke pruge Gabela – Gruž (Čapljina – Dubrovnik). Ona je prošla neposredno ispred špilje 1900. godine.

Između dva svjetska rata zavalski etnolog Ljubo Mićević uredio je pješačku stazu do Velikog jezera. To je uključivalo nabijanje kamene podloge u glinene površine, poravnavanje nogostupa kroz kameno kršje i zasipanje šljunkom dijelova špilje s kalcitnim kamenicama preko kojih je vodila staza. Izgrađeno je kameno stepenište u Glavnom kanalu oko 190 metara od ulaza i komplicirane betonsko-kamene spiralne stepenice u Donju Vjetrenicu.

Suvremeno uređenje Vjetrenice započinje 1958. godine pod vodstvom Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine. Rad na stazi najvećim se dijelom naslanjao na Mićevićev projekt. Dijelom je izmaknuta staza kako bi se izabrao najpovoljniji put za turiste, dok je na nekoliko niskih prolaza spuštena ili je iznad nje povišen strop, te je produžena uz prekide do Cvijićeve dvorane.

U nekoliko faza elektrificirana je i osvijetljena Vjetrenica do Malog jezera (1045 m), najprije s petnaest reflektora po 1000 wata, a potom i rasvjetnim tijelima slabije snage između reflektora. Osvjetljavanje je trajalo osam mjeseci.

U bivšoj crkvenom konaku uređen je motel s osam dvokrevetnih soba, kuhinjom i blagovaonicom. Dana 26. travnja 1964. službeno je otvorena Vjetrenica za turiste; uvedena je stalna vodička služba.[URL=http://imageshack.us][IMG]http://img225.imageshack.us/img225/3935/vjetr7za6.jpg[/IMG][/URL]
  Ovo je samo jedan mali dio sadržaja koji smo izdvojili za vas sa zvanične web stranice. Da bi ste saznali i vidjeli mnogo više posjetite www.vjetrenica.com

Ako ste u mogućnosti posjetite Vjetrenicu, a moguća je najava na telefon.

Prezentaciju smo obavili zahvaljujući pomenutom web site-u, koji je veoma kvalitetan, a obećavamo vam da ćemo naše utiske objaviti čim posjetimo ovaj lokalitet.

 

U oktobru 2004. Državna komisija BiH za saradnju sa UNESCO-om prijavila je spilju Vjetrenicu za UNESCO-ov popis Svjetske zaštićene baštine. Nadamo se da ćemo uz još malo ulaganja i obnove, koju zahtijeva ova organizacija, dobiti još jedan spomenik o kojem će se brinuti UNESCO.